Ekonomski lab
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Continue reading "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Nakon što su u prvom dijelu definirani pojmovi i načela, opisano prevaljivanje poreza i raspravljeno načelo jednakosti, u drugom dijelu se tema o prevaljivanju poreznog tereta produbljuje kroz raspravu o učinkovitosti oporezivanja i optimalnom oporezivanju. Autori uvode u raspravu o visini poreznog tereta u Hrvatskoj.… Continue reading "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Temu prikazujemo u dva dijela. U prvom se definiraju pojmovi i načela, raspravlja se o primjeni načela jednakosti u oporezivanju i o prevaljivanju poreznog tereta.… Continue reading "%s"
Nakon što su u prvom dijelu teksta pokazali teorijske osnove i rezultate globalnih istraživanja, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku raspravljaju o konvergenciji u EU i Hrvatskoj. Dobili su važan rezultat: na razini EU postignuta je konvergencija nakon 1995. Hrvatska je konvergirala sporije od očekivanja iako je prema klasifikaciji Svjetske banke postala razvijena zemlja, a unutar Hrvatske nije bilo razvojne konvergencije… Continue reading "%s"
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Continue reading "%s"
U prethodnim nastavcima obradili smo važna područja državne intervencije, usmjerena na povećanje blagostanja stanovništva kroz brigu o siromašnima i potrebitima, zdravlju stanovništva i obrazovanju. Ta se područja ponekad nazivaju društvenom infrastrukturom jer povećavaju ljudski kapital na sličan način kao što dobra fizička infrastruktura pomaže uvećanju kapitala poduzeća. S druge strane postoji i ekonomska infrastruktura, odnosno… Continue reading "%s"
Nakon mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u ovom nastavku otvaramo važnu temu obrazovanja. U nastavku ćemo objasniti da su rashodi za obrazovanje u proračunima zemalja Europske unije značajni. Da bi se razumjelo zašto države ulažu značajne javne resurse potrebno je prvo objasniti razloge za državnu intervencijuu područje obrazovanja. Razlozi za državnu intervenciju u obrazovanju Ponudu obrazovanja od… Continue reading "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Continue reading "%s"
Već osmi nastavak nacrta buduće knjige Šimovića i Deskara-Škrbića "Ekonomika javnog sektora" približit će vam ekonomski pogled na jedan od najvažnijih i politički najinteresantnijih resora u kojem ni u preslagivanjima nema promjena - sektor zdravstva… Continue reading "%s"
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. Za Hrvatsku je raspoloživo više vremenskih serija, no ovdje smo se odlučili za onu koju nudi Maddison Growth Project. To je javno dostupan podatak, dio vjerodostojne baze koja je postala standard. Za Hrvatsku… Continue reading "%s"