Ekonomski lab
Ivo Bićanić i Milan Deskar-Škrbić nastavljaju svoju dugu seriju tekstova „Povratak osnovama 2“ (misli se na povratak osnovama makroekonomike). Bave se analizom dugoročnog razvoja Hrvatske od 1952. godine naovamo. Analiza je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu predstavljamo rezultate statističke analize cijelog razdoblja od 1952. do 2019. godine… Continue reading "%s"
Prošli tjedan smo vidjeli puno dobrih vijesti: Objavljeno je da je broj zaposlenih u kolovozu ove godine bio za 2,1% veći nego u kolovozu 2020., pri čemu je najveći rast (5%) zabilježen u segmentu obrtnika i samozaposlenih tj. u dijelu tržišta rada koje je bilo najteže pogođeno lockdownom 2020. Turizam, ali ne samo turizam …… Continue reading "%s"
Prošli vikend je pažnju izazvao moj Facebook status u kojem sam prikazao nove brojke Zavoda za statistiku o migracijskom saldu, kao i moja nedjeljna kolumna Partibrejker u kojoj su prikazane usporedbe razine i kretanja cijena u Hrvatskoj i Njemačkoj. Počeo je popis stanovništva koji će pružiti detaljniji uvid u demografske i migracijske procese i stanje… Continue reading "%s"
Indeks lakoće poslovanja IFC-a i Svjetske banke koji je na sveobuhvatan način opisivao i rangirao poslovnu i investicijsku klimu u gotovo 200 država svijeta odlazi u mirovinu, priopćili su iz Svjetske banke. Istovremeno je objavljen neovisni WilmerHaleov izvještaj o nepravilnostima u izradi rangiranja prema Doing Business-u, u kojem se može pročitati sljedeće: Istražene su ranije… Continue reading "%s"
Svi su se raspisali o Vučićevoj izjavi da će Srbija preteći Hrvatsku po BDP-u, ali i sam Vučić i oni koji se uzbuđuju oko toga znaju da je riječ o dnevno-političkoj „patki“ jer stvari zapravo stoje ovako: Nominalni BDP NIJE mjera razvoja neke zemlje jer zavisi o broju stanovnika i razini cijena. Kada hrvatski BDP,… Continue reading "%s"
Daniel Hinšt nudi iscrpan pregled trenutnog stanja razvoja demokracije u svijetu i procesa koji uvjetuju slabljenje ili jačanje liberalne demokracije… Continue reading "%s"
Postoji jedna prevažna tema koju treba istraživati i o njoj pisati još dugo nakon što sve ovo završi. Riječ je o mjeri neznanja koja se pojavila u toku pandemije. Pitanje glasi: kako prepoznati neznanje i kako se prema njemu odnositi, osobito kada se predstavlja kao znanje i utječe na državnu intervenciju? U ovom tekstu ću… Continue reading "%s"
U pandemiji se koncept viška mortaliteta koristi kao dodatni dokaz da je covid-19 ozbiljna smrtonosna bolest, a služi i kao svojevrsna kontrola službenih podataka o broju umrlih od covid-19. Sada su podaci o mortalitetu raspoloživi do srpnja ove godine, kada prema službenim brojkama gotovo nitko nije umro od covid-19, a višak mortaliteta je uistinu gotovo… Continue reading "%s"
Prošli tjedan je protekao u znaku dobrih vijesti koje uvjerljivo potvrđuju optimizam koji širimo na Labu od kraja prošle godine. Lista je impresivna: Vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini u tjednu od 9. do 15. kolovoza povećana je za 14% u odnosu na isti tjedan 2019. (na 2020. se više nitko ni ne osvrće). Vrijednost fiskaliziranih… Continue reading "%s"
U prvom nastavku ljetne serije Gdje je nestao pesimizam bavili smo se problemom ocjene prognoza. Naučili smo primijeniti signalnu metodu i zapamtili da prognostički pogotci ne mogu biti jedini kriterij ocjene kvalitete prognoza. Jednako je važno vrednovati i prognostičke promašaje. Još važnije je shvatiti misaonu pozadinu iz koje se izvode prognoze. U ovom, drugom nastavku,… Continue reading "%s"