Ekonomski lab
Emitiranje Ekonomskog laba počelo je u srijedu 29. ožujka ove godine. Evo tema po mjesecima koje su najviše pobudile vašu pažnju: Travanj: Agrokor Imali smo sreću da se Lab rodio kada i kriza u Agrokoru. To je znatno podiglo potražnju za ekonomskim temama. Jedan od najčitanijih tekstova na Labu uopće bila je prva analiza ekonomske… Continue reading "%s"
Od tri izvora podataka o (ne)zaposlenosti sveobuhvatan je onaj koji se publicira s najvećim kašnjenjem – Anketa o radnoj snazi. Jučer je objavljen podatak za treće tromjesečje koji je pokazao da je broj zaposlenih (gotovo 1,7 milijuna) bio 3,3% (za 54 tisuće) veći nego u istom razdoblju prošle godine. Stopa nezaposlenosti je pala na 9%,… Continue reading "%s"
Prošle su četiri godine otkako je Chris Auld na svom blogu objavio koristan popis osamnaest kriterija kako ćete prepoznati bezveznu kritiku neke ekonomske teme (hvala Mia Mikić). Kako se bezvezne kritike i dalje uporno ponavljaju, vrijeme je za ponavljanje gradiva. Možete čitati izravno na linku ili u slobodnom prijevodu u nastavku, uz zanemarivanje nekih, po… Continue reading "%s"
Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu. Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja (Slika 1). Takav se položaj često tumači kao argument za opravdanje uvođenje dodatnih ili obranu postojećih… Continue reading "%s"
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koje je zabilježeno u 2015. (-0.4pp) i 2016. (-2.5pp) zasigurno je jedna od najboljih ekonomskih vijesti u Hrvatskoj. Osim što Europska komisija motri javni dug na hrvatskom putu prema euru, smanjenje duga pozitivno utječe na percepciju rizika, smanjuje potrebe za financiranjem i ublažava rizik da će političari u budućnosti… Continue reading "%s"
Pretprošloga ponedjeljka započeli smo objavljivati rezultate HUP skora – sustava mjerenja napretka u provođenju reformi. U tu se svrhu koriste 73 indikatora, od kojih je 61 izravno međunarodno usporediv sa zemljama EU10 (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska). U prvom tekstu o HUP skoru (gdje je objašnjena metodologija) komentirali smo ukupan rezultat… Continue reading "%s"
Ništa se važno nije dogodilo protekloga tjedna ako ne računamo objavu mega-deala, kupnje Murdochovog 21st Century Fox od strane Disneya (52,4 milijarde dolara, što je cca jednako hrvatskom BDP-u). Ni sastavljanje austrijske vlade s desnom FPO (deja vu, tko se sjeća Haidera još) ne čini se nekim prijelomnim događajem. Bili su to dani u kojima… Continue reading "%s"
Nakon niza mjeseci kada se činilo da na cijelome svijetu ne postoji ništa drugo osim Agrokora, dogodio se jedan fenomenalan tjedan s tolikom raznolikošću bitnih događaja i izjava da zapravo nije moguće prokomentirati sve važno što se desilo. Lako je pecati kad ribe dolaze same. Schulzov federalistički avanturizam Broj jedan u svijetu bilo je Trumpovo… Continue reading "%s"
Ovogodišnji EBRD Transition Report donosi vrlo zanimljivu tezu: postoji velika vjerojatnost da je veliki broj EBRD zemalja, među njima i Hrvatska, upao u tzv. zamku srednje razvijenih zemalja (iako Hrvatska, prema striktnijoj definiciji Svjetske banke, s GNI per capita od 12 760 dolara pripada skupini zemalja s visokim dohotkom zbog čega se Svjetska banka lagano… Continue reading "%s"
Razliku između današnjih i onih ratnih vremena otprije oko dvadeset i pet godina najbolje ilustrira način kako se biraju pjesme. Danas je sve digitalno. Pjesme se lako preskaču. Odabir može biti i nasumičan. Nije važno što je ispred, a što iza, odnosno, što je prije, a što poslije. Pred četvrt stoljeća još uvijek su kazetofoni… Continue reading "%s"