Ekonomski lab
Nakon što je pokazala razmjene neefikasnosti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, Ahec Šonje u do sada najopsežnijoj analizi komparativno raščlanjuje ishode hrvatskog visokoškolskog sustava i pokazuje razmjere njegova zaostajanja u pogledu rezultata i efikasnosti. Pri tome Zagreb u zadnje vrijeme nazaduje, dok Split napreduje… Continue reading "%s"
Prema danas objavljenoj prvoj procjeni BDP-a za četvrti kvartal 2017. hrvatsko gospodarstvo je raslo 2% na godišnjoj razini, što je niže od prognoza analitičara koji su očekivali rast BDP-a u rasponu od 2.1% do 3.2%. Stopa rasta za cijelu 2017. godinu je iznosila 2,8%, što je manje od 3%, koliko je prema zadnjoj reviziji iz… Continue reading "%s"
Utječu li tekući međunarodni tokovi poput salda izvoza i uvoza na prilagođavanje financijskih i kapitalnih tokova, ili međunarodni tokovi kapitala imaju snagu uzročnog faktora koji pokreće prilagođavanja tekućih tokova? Da biste razumjeli ovu staru ekonomsku dilemu treba poznavati cjelinu ekonomskih odnosa između zemlje i inozemstva što se bilježe u platnoj bilanci i druge stvari, poput Feldstein Horiokine zagonetke, o čemu u novom nastavku serije B2B pišu Bićanić i Deskar Škrbić… Continue reading "%s"
DZS je prošli tjedan objavio preliminarne podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz u 2017. porastao je za 12% (uvoz za 8,6%) te je tako vrijednost izvezene robe po prvi put prešla granicu od 100 milijardi kn. Prema podacima Eurostata, hrvatski robni izvoz je u prvih 11 mjeseci prošle godine imao treću najvišu stopu… Continue reading "%s"
Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Hrvatska je na 92. mjestu po ekonomskoj slobodi, što predstavlja napredak za 3 mjesta. S trenutnih 61% ekonomske slobode Hrvatska je u svjetskome prosjeku, ali ostaje na europskom začelju (39-ta od 44 europske zemlje). Hrvatska je sada u kategoriji umjereno slobodnih zemalja, dok je prije bila među uglavnom ne-slobodnima,… Continue reading "%s"
Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica eurozone jedna je od ključnih pretpostavki teorije optimalnog valutnog područja. Riječ je o nužnom uvjetu kako bi odricanje od monetarnog suvereniteta nosilo što manje troškova za domaće gospodarstvo. Kada kažemo da su poslovni ciklusi dvaju ili više zemalja usklađeni, to znači da se istovremeno kreću kroz iste faze ciklusa ekonomske… Continue reading "%s"
Postoje dvije teorije zašto je vlada mlako startala u projekt uvođenja eura. Prva je komunikacijski spin. Druga je slaba procjena o tome kako zapravo ekonomski stojimo i što je sve potrebno učiniti da uđemo u europski tečajni mehanizam… Continue reading "%s"
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva - slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj. … Continue reading "%s"
Umjesto precijenjene priče o nejednakosti treba analizirati siromaštvo i provoditi politike radi njegova smanjenja. Gospodarski razvoj je najbolji lijek protiv siromaštva, no politikama se može mnogo učiniti i na danoj razini razvoja. Ključne su liberalne politike usmjerene jednakim šansama.… Continue reading "%s"
Rasprave o potencijalnom utjecaju realnog tečaja na ekonomski rast vrlo su raširene u literaturi, pogotovo u radovima koji istražuju odnos između tečaja i rasta u zemljama u razvoju. Temom su se bavili i „velikani“ teorije rasta poput Easterlya, Rodrika, Haussmana, Sachsa i dr. U domaćim raspravama tečaju se također ponekad pripisuju dugoročna razvojna svojstva. Kritičari… Continue reading "%s"