Ekonomski lab
Ekonomski lab je jedini ekonomski portal na svijetu koji ima svoj (putnički) avion. Ne pravno; samo simbolički. Prvi zrakoplov ETF Airways, Voyager, upisan je u hrvatskom registru pod oznakom 9A-LAB. Ako vam to zvuči nevjerojatno, evo još jedan dokaz: Ekonomski lab ispred Voyager Laba pred dva tjedna, nakon prvog doleta u Pulu. Bila je to… Continue reading "%s"
Naslovna slika će vam pomoći da shvatite kolika je zapravo snaga ciklusa oporavka u kojem se trenutno nalazimo. Prvo gledamo podatke u prvom kvartalu 2021. u odnosu na zadnji kvartal 2020. Nakon što se iz podataka otklone svi sezonski i kalendarski utjecaji (razlike u broju radnih dana), vidi se da je BDP EU u prvom… Continue reading "%s"
Nakon što smo u četvrtak na Labu objavili tekst Ivice Brkljače o gospodarskom oporavku čija je brzina veća od svih očekivanja, a koji je zapravo najavio ono što se dogodilo dan kasnije, Državni zavod za statistiku je u petak objavio podatak o BDP-u u prvom kvartalu. Opet su svi zavarani podatkom “godina na godinu” (realni… Continue reading "%s"
Krajem ovoga tjedna Državni zavod za statistiku objavit će prvu procjenu o kretanju hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju 2021. Većina domaćih analitičara primjećuje kako je došlo do intenziviranja gospodarskih aktivnosti posljednjih mjeseci, no svi redom i dalje procjenjuju kako se i u prvom tromjesečju ove godine nastavio pad BDP-a u odnosu na isto razdoblje lani.… Continue reading "%s"
Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak u Hrvatskoj je iznosila 7,138 kuna ili 100 kuna više nego mjesec dana ranije. Radi se o povećanju nominalne plaće za 6,3% u odnosu na isti mjesec 2020. To je najveći porast od studenog 2017. Slika pokazuje linearni trend rasta prosječne plaće, no zanimljivija su odstupanja oko… Continue reading "%s"
Ako je nešto moguće predvidjeti s velikom vjerojatnošću onda je to nastavak geopolitičkog rivalstva SAD-a i Kine. Koliko god EU nastoji držati mjeru u odnosu na to rastuće rivalstvo, čini se kako sa SAD-om dijeli zabrinutost oko niza pitanja koja opterećuju odnose Zapada i Kine. Dok tržišne ekonomije, pogotovo u Europskoj uniji, imaju stroge kontrole… Continue reading "%s"
Kada je u dugoj recesiji-depresiji 2009.-2014. hrvatski javni dug eksplodirao javnost je brzo senzibilizirana oko pitanja njegove visine. Brojač javnog duga postao je svima vidljiv jer su se postavljala pitanja poput: Gdje su granice rasta javnog duga? Može li država bankrotirati? Što ostavljamo budućim generacijama? Je li brz rast javnog duga odraz nesposobnosti i sebičnosti… Continue reading "%s"
Pad zaposlenosti u sektoru turizma i ugostiteljstva za oko 12% u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine podsjetio nas je na staru tezu o kolebljivoj i ranjivoj aktivnosti na kojoj se ne može zasnovati moderan gospodarski rast. U isto vrijeme, ukupna zaposlenost pala je za svega 1,5%. Prevedno u brojke, u… Continue reading "%s"
Brkljača objašnjava zašto smatra da će desetljeće 2021.-2030. biti gospodarski najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti: EU fondovi, niske kamatne stope i ulazak u europodručje, promjena strukture gospodarstva u pravcu izvoza, izdašni izvori domaće štednje, građevinski boom… Continue reading "%s"
Jučer je objavljen sažetak NPOO-a iz kojeg smo izvukli pet ključnih poruka: Općenito se radi o jako važnoj stvari Hrvatska i Grčka su najviše dobile (u % BDP-a) kroz Europski fond za oporavak i otpornost. To je program Iduća generacija EU koji je konačno dogovoren potkraj 2020. Tada su slomljeni otpori Mađarske i Poljske koje… Continue reading "%s"