Ekonomski lab
U petak će Državni zavod za statistiku objaviti podatak o BDP-u u drugom tromjesečju. Period obilježen lockdownom bio je iznimno težak za prognoziranje. Intrigantno je razmisliti o tome koliko se realni BDP tada smanjio u odnosu na drugo tromjesečje 2019. U suradnji sa stranicom Kolektivna inteligencija (Analogika autora Maria Gatare), organizirali smo natjecanje u odgovoru… Continue reading "%s"
Proteklih dana u javnosti su cirkulirale pogrešne brojke o gubitku radnih mjesta u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu (-185 tisuća). No Državni zavod za statistiku brojke za srpanj objavio je tek jučer, kada su objavljeni i podaci o plaćama. Slijedi kratki pregled stanja na tržištu rada zaključno s mjesecom srpnjem. Prosječna mjesečna bruto plaća… Continue reading "%s"
O industriji ste se navikli informirati kroz žalopojke koje su postale sastavni dio kulture domaćeg javnog komuniciranja: „Nekad smo bili sila, a vidi danas.“ (željezare, rafinerije, Đuro, brodogradnja…). „Privatizacija je uništila sve.“ (nije se lako sjetiti nekog baš velikog industrijskog pogona koji je nakon privatizacije „uništen“, zbog privatizacije, osim ako se nije radilo o nekoj… Continue reading "%s"
Hrvatska je zagazila u najdublju gospodarsku recesiju još od Domovinskog rata. U to nema sumnje, unatoč tome što će službeni podaci o kretanju BDP-a prispjeti tek kasnije – a jedino je za nadati se (zapravo je čak i izgledno) da će ta recesija biti kratkotrajna. Oporavak, u smislu dostizanja pret-koronskih razina, neće nužno biti strelovit,… Continue reading "%s"
Europski dogovor o programu Nova (ili Iduća) generacija EU (eng. Next Generation EU) „teškom“ 750 milijardi eura predstavlja veliki iskorak za EU i Hrvatsku. Spominje se 1 800 milijardi eura, od čega oko 22 milijarde ili 1,2% za Hrvatsku, ali se slabo razumiju politička pozadina, uvjeti, struktura, dinamika i učinci povlačenja toga novca iz zajedničke europske blagajne. Ovaj tekst će malo razbistriti brojke i pojmove.… Continue reading "%s"
Već i vrapci na grani znaju kako je turizam najvažnija gospodarska grana[1]u Hrvatskoj. O turizmu se puno piše u medijima i raspravlja u javnosti, strepi se nad svakim mogućim „minusom“, broje se dolasci, noćenja i euri koje ostavljaju strani turisti, a u standardnom ljetnom folkloru prate se gužve na naplatnim kućicama, uživo se javlja s… Continue reading "%s"
Troje mlađih hrvatskih ekonomista, Ivan Kožić s Instituta za turizam, Vladimir Arčabić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Ivan Sever iz poduzeća Thinktourism d.o.o. dovršili su istraživanje u okviru projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, koje je ukazalo na mogućnost da turizam ove godine ipak ugodno iznenadi. Rasprava je aktualna u svjetlu otvaranja… Continue reading "%s"
Prva slika pokazuje podatke za devet novih zemalja članica EU među kojima je Hrvatska prikazana debelom crvenom linijom koja dugoročno stagnira: realni BDP po stanovniku bio je na 64% europskoga prosjeka 2008., a jedanaest godina kasnije nalazi se na 65%. Razvojna distanca prema prosjeku EU ostala je praktički ista od 2008. do 2019. Češka je… Continue reading "%s"
Ovo je, bez sumnje, najčudnija recesija u povijesti. Cijene i tržišta rada u Europskoj uniji ponašaju se kao da se u drugom tromjesečju nije dogodio najveći pad gospodarske aktivnosti u modernoj povijesti. Situacija u SAD-u je malo drugačija. Tamošnje tržište rada trenutno je reagiralo; broj nezaposlenih u travnju dosegao je 30 milijuna. No, već u… Continue reading "%s"
20. mjesto u EU prema indeksu digitalizacije uopće nije loš rezultat, no i u ovom se području reflektira teško zaostajanje javnog sektora, s obzirom da se prema indeksu digitalizacije javnih usluga nalazimo pri dnu EU (25. mjesto). Hrvatsku spašava ljudski kapital u STEM području, korištenje interneta i tehnološka integracija.… Continue reading "%s"