Ekonomski lab
Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.… Continue reading "%s"
Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.… Continue reading "%s"
Što znači HNB-ova preporuka za olakšanje konverzija kredita s varijabilnim u kredite s fiksnim kamatnim stopama? Kako razumno u isto vrijeme birati i vrstu kamatne stope i valutu kredita i koliko se u tome možemo osloniti na naputke i mjere regulatora?… Continue reading "%s"
Statistička veza između kretanja količine novca i proizvodnje tema je kojom su se najviše bavili monetaristi. Premda je u nekim razdobljima ta veza bila slaba i premda je njezino monetarističko tumačenje kao odnosa uzroka i posljedice bilo često podvrgnuto sumnji i kritici, alternativne teorije nisu se pokazale uvjerljivima, smatra autor na temelju povijesnog pregleda rasprave. … Continue reading "%s"
Mogu li centrale banke upravljati novčanom masom u gospodarstvu? U nedavno objavljenom tekstu Darka Oračića pretpostavljeno je da mogu. Velimir Šonje odgovara na to prikazom transmisijskog mehanizma monetarne politike. Objašnjava zašto takva pretpostavka o moćima centralnih banaka nije realna.… Continue reading "%s"
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.… Continue reading "%s"
Iako ne predstavlja eksplicitni cilj monetarne politike ECB-a, nije nepoznanica da ekonomski rast predstavlja važan faktor koji utječe na odluke njezinog Upravnog vijeća. Međutim, često se zaboravlja da ECB vodi politiku na širokom monetarnom području koje obuhvaća velik broj različitih država. Europske zemlje, zbog različitih kratkoročnih šokova ili strukturnih faktora, mogu bilježiti vrlo različite stope… Continue reading "%s"
Suprotno teorijama o tržišnim uzrocima prošle financijske i ekonomske krize, glavnu ulogu u njezinu nastanku imala je američka centralna banka FED. Ona je prethodno vodila najprije previše ekspanzivnu monetarnu politiku, a potom previše restriktivnu, što je uzrokovalo krizu.… Continue reading "%s"
Inflacija je otprije niske kamatne stope na štednju učinila realno negativnima. Kako će reagirati hrvatski štediše koji su se dugi niz godina uspavali uz ugodno visoke realne prinose na depozite kod banaka i štedionica? Ivica Brkljača smatra da je preuzimanje više rizika jedini izlaz za one koji žele ostvariti iole značajnije realne prinose.… Continue reading "%s"
Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne i javne rasprave u kojima će se usporediti potencijalne koristi i nedostatci ulaska Hrvatske u euro područje, zaključak je prve javne panel rasprave organizirane na temu mogućeg uvođenja eura. Prvu takvu raspravu je… Continue reading "%s"