Ekonomski lab
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosjekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka. Obje su države upale u rupu nakon 2008. Slovenska je bila nešto dublja. Unatoč tome, radi se… Continue reading "%s"
Kako u istoj slici kombinirati neke jako dobre indikatore iz uslužnog sektora (bez turizma) i izvoza s realnom pričom o vlasti koja se u ime stabilnosti odrekla ambicioznijih reformi i strahom od krize koja može udariti izvana? Slika nikad nije crno-bijela… Continue reading "%s"
Kako stvarno izgleda prijedlog državnog proračuna, što se krije u njegovim pretpostavkama i kako bi izgledalo točno obrazloženje prijedloga državnog proračuna, očišćeno od tehnikalija, politikantstva i PR-a?… Continue reading "%s"
Ponovo čitajući jedan tekst iz 1946. o ekonomici straha, Velimir Šonje promišlja o paralelama između ondašnjih i današnjih vremena, o tome kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Continue reading "%s"
Šonje u dva nastavka u dva dana na Labu komentira knjigu Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma». Ujedno deklarira «sukob interesa» s obzirom da autoricu privatno dobro poznaje još od fakultetskih dana iz druge polovice osamdesetih. Ovo je prvi nastavak.… Continue reading "%s"
Što je slučajno u informacijama koje nas okružuju? Filozofija i statistika slučajnosti i rasporeda informacija lijepo će se moći analizirati na slučaju Agrokora kako će rasti količina informacija s kojima raspolažemo… Continue reading "%s"
Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Cilj je popuniti proračun zdravstva s dodatnih 2 milijarde kuna ne bi li se, kako se to kaže u politici, «stabiliziralo stanje». Te 2 milijarde trebale bi doći od ljudi koji se… Continue reading "%s"
Plenković i Marić su samo blago zaoblili vrh jedne ranije samoubilački rastuće linije poreznih i sličnih opterećenja, tako da 6 i nešto milijardi kuna ukupnih rasterećenja, koliko se spominje u službenim procjenama, ne znači da plaćamo za toliko manje nego prije, nego znači da bi nam za toliko više uzeli da su ostali oni porezni parametri koji su vrijedili na kraju 2016. A to je jedna posve druga priča.… Continue reading "%s"
U nastavku rasprave o Runcimanovim knjigama o kraju demokracije, Polšek raspreda o tezi da demokracije opstaju jer su stare, ljudi su ostarjeli. Sudbinska, apokaliptična pitanja u takvim se uvjetima pretvaraju u tehnička, inženjerska, a plemena, razdori i kanibalizam sele u virtualni svijet društvenih mreža. No demokracija prestaje kad se inženjerska pitanja uzmu zdravo za gotovo i pretvore u ideološki cirkus… Continue reading "%s"
Daniel Hinšt je analizirao prošlotjedni Junckerov govor o stanju EU i u njemu pronašao mnogo razloga za optimizam. Umjesto teorija raspada i sukoba povezanih s Brexitom i Trumpovom politikom, Hinšt u govoru prepoznaje osnovu za novu (geo)političku ravnotežu i aktivnu ulogu Europe u njoj… Continue reading "%s"