Ekonomski lab
S prolaskom trećeg vala pandemije dolazi vrijeme razmatranja što nam se zapravo dogodilo. Pokušat ću obrazložiti tezu da svjedočimo mogućem početku procesa transformacije država blagostanja u diktature blagostanja. Počet ćemo s jednim primjerom. Poznato je da Novi Zeland provodi zero-covid strategiju radikalnog lockdowna. Opisana strategija (i demokratska potpora koju takva strategija ima među građanima) osokolila… Continue reading "%s"
Ako je nešto moguće predvidjeti s velikom vjerojatnošću onda je to nastavak geopolitičkog rivalstva SAD-a i Kine. Koliko god EU nastoji držati mjeru u odnosu na to rastuće rivalstvo, čini se kako sa SAD-om dijeli zabrinutost oko niza pitanja koja opterećuju odnose Zapada i Kine. Dok tržišne ekonomije, pogotovo u Europskoj uniji, imaju stroge kontrole… Continue reading "%s"
Neki od vas se sjećaju prve sezone Merlićeve serije Opstanak o emigraciji. Emigracija se može tumačiti kao sjajno iskustvo: znak slobode pojedinca u traženju životnih prilika i sreće, te posredni dokaz da moderne države, ako nisu uspješne, ne mogu prisilom zadržati ljude. Istovremeno, emigracija se može tumačiti kao trauma: svojevrsno progonstvo, znak neprihvaćanja i neuspjeha… Continue reading "%s"
Razmišljam o tome bi li javni prostor postao očajno dosadan kada bi se komunikacija svela na tumačenje statističkih podataka. Prosudite sami, jer slijedi statistički meandar – slalom između brojki koje opisuju tri važne pojave: pandemiju, hrvatsku fiskalnu politiku i kratkoročne trendove u gospodarstvu. Prošli tjedan je donio plimu podataka iz kojih možete konstruirati prilično točnu… Continue reading "%s"
Pred dva tjedna sam napisao da će događaji do kraja travnja u najvećoj mjeri odrediti preostali dio ove godine. U tom pregledu izmiješao sam gospodarstvo, geopolitiku i pandemiju, pa ususret finalu prijelomnoga mjeseca slijedi osvrt na prolazno vrijeme za vikend 24./25. travnja: Njemačka Kontroverzni zakon o lockdownu, koji federalnoj vladi omogućuje uvođenje (vrlo) restriktivnih mjera,… Continue reading "%s"
Brkljača objašnjava zašto smatra da će desetljeće 2021.-2030. biti gospodarski najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti: EU fondovi, niske kamatne stope i ulazak u europodručje, promjena strukture gospodarstva u pravcu izvoza, izdašni izvori domaće štednje, građevinski boom… Continue reading "%s"
Brze statistike koje su stigle krajem ožujka i početkom travnja potvrđuju da se gospodarska aktivnost jako dobro drži i obećaje snažan oporavak u ovoj godini, ali rizici vezani uz pandemiju su i dalje ogromni. Ulazimo u razdoblje od 2 do 4 tjedna – u točku preokreta – u kojoj će se pokazati u kojem će… Continue reading "%s"
Srijeda (7.4.) bila je važan dan jer je stopa rasta 7-dnevnog prosjeka novih slučajeva pala ispod nule. Je li to rezultat manje testiranja preko Uskrsa ili se doista nešto događa s epidemijskom krivuljom? Znači li to da će i narednih dana padati? Prvo, iako se neki promatrači izruguju praćenju promjena stopa rasta, na donjoj slici… Continue reading "%s"
Koliko se može vjerovati istraživanju jednog ekonomiste koji nije pronašao povezanost između lockdowna i mortaliteta u doba pandemije … Continue reading "%s"
Jučer je objavljen sažetak NPOO-a iz kojeg smo izvukli pet ključnih poruka: Općenito se radi o jako važnoj stvari Hrvatska i Grčka su najviše dobile (u % BDP-a) kroz Europski fond za oporavak i otpornost. To je program Iduća generacija EU koji je konačno dogovoren potkraj 2020. Tada su slomljeni otpori Mađarske i Poljske koje… Continue reading "%s"