Ekonomski lab
Prodaja Nanobita za oko milijardu kuna podigla je prašinu, ponajviše zbog toga što je riječ o – milijardi kuna. Ne prodaje se u Hrvatskoj svaki dan poduzeće za milijardu kuna. Štoviše, nema ih mnogo koja bi se mogla prodati za milijardu kuna. Poslužit ćemo se s podacima o poduzećima čije su dionice listane na Zagrebačkoj… Continue reading "%s"
Nakon objavljivanja knjige Koronaekonomika: pet jahača apokalipse sredinom srpnja malo sam smanjio intenzitet bavljenja pandemijom usredotočujući se na fenomen straha. Bez analize i razumijevanja straha nije moguće shvatiti što nam se događalo u proteklih pola godine. U tekstu F.E.A.R: smije li strah biti instrument politike započeo sam potragu za primjerenim strahom (možda je bolje reći razumnim oprezom)… Continue reading "%s"
Rujanski vikend u selu četiri kilometra od mora može biti jedno od najljepših ljetnih iskustava, ali ono ima i svoju cijenu. Padne adrenalin. Anksioznost gradskog života pod kontrolom državne birokracije zamijeni unutarnji mir i spisateljski naboj se raspline kao chemtrails u zraku. Chemtrails? Ekipa koja misli da nas zaprašuje urotnička svjetska vlada u sjeni nije… Continue reading "%s"
Nakon što smo zdravo za gotovo prihvatili činjenicu da novih 22 milijarde eura namijenjenih iz europskog proračuna za Hrvatsku stiže u narednih nekoliko godina, europske institucije i stranačke grupacije primile su otvoreno pismo u kojemu su obrazloženi stavovio novom europskom proračunu 2021.-2027. Riječ je o inicijativi Litvanskog instituta za slobodno tržište koju je potpisalo još deset… Continue reading "%s"
Prva slika pokazuje kretanje broja umrlih u Hrvatskoj po mjesecima u devet i pol godina od siječnja 2011. do lipnja 2020. Sezonski vrhovi su uvijek u siječnju, no visina tih vrhova iz godine u godinu varira. Najveći vrhunci bili su u siječnjima 2015., 2017. i 2018., pri čemu je daleko najviši vrh iz 2017. (kada… Continue reading "%s"
Za razliku od situacije u ožujku i travnju kada su glavni mediji i društvene mreže gotovo unisono, a neki od njih i sračunato širili pandemijsku paniku, ljetni val zaraze doveo je do većih razlika u stavovima. Da li zbog toga što su ljudi nešto naučili u međuvremenu ili zbog meke ruke političke koordinacije (čvrste ruke… Continue reading "%s"
Oxfordova stranica Our World in Data jedan je od najvećih izuma od početka interneta. Riječ je o pokušaju da se što veći broj globalnih statistika koncentrira na jednome mjestu i ljudima omogući lakše poimanje stvarnosti u kojoj živimo. Brojke koje se nude malo su apstraktne, jer živimo duboko uronjeni u svoje dane, gradove, sela i države, a… Continue reading "%s"
Znate ono kad netko uzvikne „Umire više ljudi no što se rađa!“ ili „Mladi odlaze!“, pa nastane konsternacija, psovanje; jednima je kriv Tito, drugima Tuđman, trećima OMĆ-o („običan mali ćovijek“), i onda se želudac izokrene pod navalom onog weltschmertz osjećaja (kao da nam se cijela nesretna povijest i težina svijeta sručila na glavu), jer, eto,… Continue reading "%s"
Povodom izlaska knjige Ivana Burića i Aleksandra Štulhofera „Egalitarni sindrom: sučeljenost kulture i društvenog razvoja?“ Velimir Šonje sažima otvorena pitanja i poziva na čitanje ovog važnog djela… Continue reading "%s"
U prvom tekstu o predstojećoj poplavi EU sredstava objasnio sam deset stvari koje slijede, a u drugom upozorio na dvije opasnosti vezane uz tuđi novac – fiskalnu iluziju i muholovku. Ovaj, treći tekst zaključuje seriju kratkim prikazom dvije činjenice i dva načela o kojima treba postići suglasnost i primijeniti ih kako novac ne bi ostao… Continue reading "%s"