Ekonomski lab
Teorijske i empirijske podloge za razmišljanje o poreznoj reformi: porezi na potrošnju unose mnogo manje distorzije u gospodarstvo od izravnih poreza kao što su porezi na dohodak i doprinosi. Negativnu vezu između oporezivanja i gospodarskoga rasta mnogo je teže ustanoviti kod poreza na potrošnju nego kod izravnih poreznih tereta kao što su oni na rad.… Continue reading "%s"
Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije - razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever … Continue reading "%s"
Šonje u nastavku serije o Velikoj internacionalizaciji piše i o idejama koje su uzrokovale hrvatsko kašnjenje u tom glavnom razvojnom procesu. Ideje sigurno nisu jedino objašnjenje, ali ideja o ekonomskim odnosima kao o igri nulte sume odigrala je važnu ulogu u sidrenju hrvatskoga rasta ispod mogućnosti zbog nevoljkog i kasnog otvaranja prema van… Continue reading "%s"
U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?… Continue reading "%s"
Upravo objavljeno Svjetsko izvješće o konkurentnosti pokazuje da Hrvatska stagnira na 74. mjestu u društvu Albanije, Crne Gore i Srbije, dok se druge nove članice EU nalaze daleko ispred.… Continue reading "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a u drugom kvartalu. Kod nas se nekako udomaćilo prvo gledati promjenu u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iako to nije dovoljno precizno. Nakon rasta od 2,5% u prvom tromjesečju, u drugom je zabilježeno povećanje od 2,8% u odnosu na drugo tromjesečje 2016. Stopa rasta je… Continue reading "%s"
Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u sektoru poduzeća i platne bilance. Paradoksalno: prezaduženost guši korporativne investicije, a niske korporativne investicije održavaju uvoz niskim, pa se plus na tekućem računu bilance plaćanja može tumačiti kao mjera neuspjeha u pokretanju investicijskog… Continue reading "%s"
Suprotno teorijama o tržišnim uzrocima prošle financijske i ekonomske krize, glavnu ulogu u njezinu nastanku imala je američka centralna banka FED. Ona je prethodno vodila najprije previše ekspanzivnu monetarnu politiku, a potom previše restriktivnu, što je uzrokovalo krizu.… Continue reading "%s"
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje… Continue reading "%s"
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.… Continue reading "%s"