Ekonomski lab
Na Labu ste u proteklih tjedan dana mogli pročitati trilogiju o ideološkim, politčkim i gospodarskim aspektima koronakrize, koja je objavljena pod znakovitim naslovom “Protiv previše ideologije”. Jučer je objavljena svojevrsna bilanca stanja dosadašnjeg tijeka ove krize bez presedana. Bio je to uvod u sljedeću seriju tekstova u kojoj ćemo se pobliže baviti ekonomskim politikama, ne… Continue reading "%s"
Slučaj Škorinog parkirališta preko puta bolnice Merkur zaokupio je pažnju javnosti prije vrhunca korona krize. Kako je slučaj postao opće poznat, a sada prijeti da bude zaboravljen, iskoristit ću ga kao primjer za podsjećanje na društvo u kojem zapravo živimo i za pokazivanje moći (mikro)ekonomske i polit-ekonomske analize. Slučaj parking dovoljno je slojevit da se… Continue reading "%s"
U jučerašnjem tekstu o šest brzinskih mjera iznio sam nekoliko konkretnih prijedloga i načela vođenja politike protiv recesije, koje se mogu početi provoditi odmah. Međutim, u ovom trenutku ne možemo znati hoće li to biti dovoljno. Treba računati s mogućnošću da koronakriza potraje neko vrijeme. Na primjer, ako virus nije dovoljno termolabilan i/ili ako negativni… Continue reading "%s"
U prvom tekstu o javnom dugu u seriji o Ekonomici javnog sektora koja će postati knjiga, autori su prikazali kretanje javnog duga i objasnili njegovu strukturu. U ovom nastavku objašnjavaju aritmetiku javnog duga i uvjete njegove održivosti, a zatim se bave okvirom za upravljanje javnim financijama u EU - Paktom o stabilnosti i rastu.… Continue reading "%s"
Javni dug je od ekonomskog, pa političkog, u zadnje vrijeme postao i moralno pitanje. Pritom smo zaboravili na teorijske osnove: kako nastaje, tko snosi teret javnog duga u međugeneracijskom smislu, i ne bi li bilo "poštenije" umjesto duga povećati poreze? Šimović i Deskar Škrbić prikazuju teorijske osnove javnog zaduživanja, ali ne samo to - prvi od njihova dva teksta o javnom dugu sadrži i mnoštvo korisnih podataka koji će vam pružiti uvid u to koliko su vas, kao građanina, zadužili političari koje ste birali ili ih niste birali a oni su vas svejedno zadružili, jer takva su pravila igre… Continue reading "%s"
Prošlotjedna najava povećanja trošarina na alkohol predstavljala je iznenađenje. Proračun je donesen pred malo više od dva mjeseca, usvojen je novi krug porezne reforme u kojem je mijenjano desetak poreznih parametara, te se postavlja pitanje što se u ova dva mjeseca promijenilo toliko da se moralo nenadano pristupiti pripremi novih povećanja poreza? Formula nije toliko… Continue reading "%s"
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Continue reading "%s"
Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Continue reading "%s"
Prijedlog proračuna koji je ugledao svjetlo dana prošlog četvrtka doživio je već svakojake pohvale i pokude, no čini se da još nitko nije, kako kažu Amerikanci, sastavio dijelove. Pa smo to onda odlučili napraviti mi. Ovaj tekst se u duljoj verziji trebao zvati Mala škola fiskalne ekvilibristike i javnog informiranja. Naime, sada već stari običaj… Continue reading "%s"
Nisam imao namjeru „udaviti brojkama“, ali kako je deficit brojki i argumenata u Hrvatskoj ogroman, pokušat ću ga malo pokrpati. Tema je aktualna – ova borba za plaće u javnom sektoru. Slušate li sindikate javnog sektora i njihove sindikalne ministre u vladi (resori zdravstva i obrazovanja), dvije stvari nikada nećete čuti: Nećete čuti da bi… Continue reading "%s"