Ekonomski lab
Šonje objašnjava pozadinu velike rasprave koja se razvila proteklih dana o tome otkud razlika između vladinih procjena poreznih rasterećenja koja se mjere milijardama i činjenice da se omjer poreza i doprinosa u odnosu na BDP ne smanjuje … Continue reading "%s"
„Dobili smo nižu stopu PDV-a (13%) na organizirano posluživanje hrane“. Postoji li besmislenija rečenica? Prikriva ekonomsku suštinu najavljene porezne promjene. Prvo treba potražiti odgovor na pitanje tko smo to mi i što smo dobili. Općenito, tko i koliko dobiva kada se mijenjaju porezi na način kao što je najavljeno prošli tjedan? Odgovor uvijek zavisi o… Continue reading "%s"
Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018. To je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Ovako visoka stopa rasta ujedno objašnjava relativno visoku stopu rasta realnog BDP-a zabilježenu u istom razdoblju (3,9%). U svim komponentama domaće potražnje koje su brzo rasle,… Continue reading "%s"
Nakon što je prošli tjedan objavljen HUP skor za 2018. koji je pao za dva boda u odnosu na 2017. (s 38 na 36 bodova), u javnosti se povela rasprava o skoru fiskalne konsolidacije koji se smanjio s 54 na 46 bodova. Za ministra Zdravka Marića «malo neočekivano», za glavnog ekonomistu najveće oporbene stranke Branka… Continue reading "%s"
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Continue reading "%s"
Vlada je na sjednici prošlog tjedna donijela dva ključna dokumenta gospodarske politike: Program konvergencije 2019.-2022. i Nacionalni program reformi 2019. U dva nastavka donosimo detaljan osvrt na ciljeve i mjere gospodarske politike hrvatske vlade u narednom razdoblju… Continue reading "%s"
U nastavku o osnovama ekonomike javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić bave se problemom rastućih državnih sektora i temom izostanka vrednovanja učinaka državnih izdataka… Continue reading "%s"
Iako bi objektivan promatrač teško mogao pronaći argumente koji ukazuju na iole značajnije strukturne reforme, postavlja se pitanje nisu li sve tri rejting agencije ipak previše oprezne, pogotovo uzimajući u obzir jednu činjenicu koja je već i u prethodnim godinama trebala pozitivno utjecati na ukupnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske - razlike u mirovinskim sustavima zemalja Nove Europe, koje govore u prilog Hrvatske. Možda je i to razlog zašto tržišta bolje vrednuju hrvatske obveznice od rejting agencija… Continue reading "%s"
Šimović i Deskar-Škrbić u drugom nastavku serije o ekonomici javnog sektora definiraju uži i širi obuhvat te veličinu države. Tekst uvodi u glavne pojmove i čitatelju predočava od čega se sve sastoji apstraktan pojam "država" te koliko tu novca i u kojim smjerovima kola… Continue reading "%s"
Nevjerojatno je kako smo previdjeli sličnost između Macronove kombinacije i korekcije politika koju je odigrao govorom u ponedjeljak i hrvatske politike. Razlika je samo u tome što naši političari znaju obilato kompenzirati potencijalne nezadovoljnike bez obzira na cijenu, čime preveniraju pobune, dok je poletnom Macronu trebalo neko vrijeme da shvati formulu kako se to radi… Continue reading "%s"