Ekonomski lab
Dok je na svjetskim tržištima početak tjedna donio velika uzbuđenja, na domaćem je mir zahvaljujući odlučnoj reakciji HNB-a najvećom deviznom intervencijom u povijesti. A država se pet zadužila na godinu dana po nevjerojatnih - 0%… Continue reading "%s"
Počinje doba Božićnih domjenaka. Tada se iz nepoznatoga razloga pojavi ona potreba za podvlačenjem crte i podizanjem pogleda ne bi li se vidjelo dalje u budućnost. Pa se vidi da je kristalna kugla zapravo kvrgava. Prognozirati je teško, osobito kad je budućnost u pitanju (Yogi Berra). Ipak, razaznaju se ključni događaji, faktori koji bi mogli remetiti pravila igre. Vide se i glatke promjene čija se tektonika već osjeća, i utječe na promjene u mjesecima koji slijede… Continue reading "%s"
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosjekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka. Obje su države upale u rupu nakon 2008. Slovenska je bila nešto dublja. Unatoč tome, radi se… Continue reading "%s"
Ljetošnje vladine mjere za pomoć "blokiranima" nisu ništa riješile iako su "popravile" statistiku. Do "popravka" je došlo jer su mjere pogodovale najvećim mega-dužnicima čiji se dugovi mjere u iznosima od nekoliko milijuna do nekoliko stotina milijuna kuna. … Continue reading "%s"
Eksplozija prinosa na dugoročne talijanske obveznice na sreću nije značajno utjecala na druge zemlje, ali krajnje je neizvjesno što će se sada događati jer koaliciji populista i populističke desnice uoči Europskih izbora zapravo odgovara sukob s Europskom komisijom oko proračuna čiji je deficit mnogo veći od očekivanog.… Continue reading "%s"
Plenković i Marić su samo blago zaoblili vrh jedne ranije samoubilački rastuće linije poreznih i sličnih opterećenja, tako da 6 i nešto milijardi kuna ukupnih rasterećenja, koliko se spominje u službenim procjenama, ne znači da plaćamo za toliko manje nego prije, nego znači da bi nam za toliko više uzeli da su ostali oni porezni parametri koji su vrijedili na kraju 2016. A to je jedna posve druga priča.… Continue reading "%s"
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.… Continue reading "%s"
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske - njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru… Continue reading "%s"
Ovu beskrajnu zavrzlamu s propisivanjem minimalnih osnovica za plaćanje doprinosa treba riješiti uvođenjem statusa za poduzetnike koji ne žele imati plaće i plaćati doprinose, ali onda ne trebaju niti koristiti državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje dok su u tom statusu. Takav bi sustav bio jednostavan i pravedan.… Continue reading "%s"
Nakon predstavljanja Godišnjeg izvješća o javnoj nabavi za prošlu godinu, Tatjana Korceba-Huić piše o rezultatima ankete koja je prošle godine provedena među hrvatskim građanima, a koja je pokazala da 98% ispitanika ni približno nije u stanju procijeniti koliko država troši novca poreznih obveznika na ovaj način… Continue reading "%s"