Ekonomski lab
Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu. Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja (Slika 1). Takav se položaj često tumači kao argument za opravdanje uvođenje dodatnih ili obranu postojećih… Continue reading "%s"
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koje je zabilježeno u 2015. (-0.4pp) i 2016. (-2.5pp) zasigurno je jedna od najboljih ekonomskih vijesti u Hrvatskoj. Osim što Europska komisija motri javni dug na hrvatskom putu prema euru, smanjenje duga pozitivno utječe na percepciju rizika, smanjuje potrebe za financiranjem i ublažava rizik da će političari u budućnosti… Continue reading "%s"
HUP skor fiskalne konsolidacije malo se poboljšao s obzirom na to koliko se govori o uspjesima u smanjenju deficita. Skor je nizak zbog i dalje visokih omjera javnog duga, prihoda i rashoda proračuna. Dubinska analiza karaktera politike proračuna pokazuje da je upitno može li se uopće više govoriti o fiskalnoj konsolidaciji.… Continue reading "%s"
Sluti se kraj razdoblja fiskalne prilagodbe 2015.-2017. Trenutno rashodi počinju značajnije rasti, a prostor za uštedu na kamatama koje se plaćaju iz proračuna sve je manji. Hoće li 2018.-2020. biti nalik 2006.-2008.? … Continue reading "%s"
Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.… Continue reading "%s"
Šonje povodom predstojećih jesenskih rasprava o proračunu uspoređuje što kapital znači za poduzeće s onim što fiskalni kapacitet znači za državu. Kao što kroz desetljeća opstaju poduzeća koja imaju dovoljno kapitala, kroz stoljeća uspješno opstaju države u kojima žive ljudi koji razumiju rizike, ne robuju financijskim iluzijama i znaju birati prioritete. To čuva njihove fiskalne kapacitete. … Continue reading "%s"
Ravnoteža proračuna opće države u prvoj polovici godine dobra je vijest ako zaboravimo strukturu institucija i uzroke gospodarskog rasta. Iako trenutno ne pada s fiskalnog ruba, hrvatski javni sektor i dalje je poput starog dizelaša koji puno troši i malo daje.… Continue reading "%s"
Američka porezna reforma bez plana konsolidacije otvara niz pitanja. Glavna mjera je rezanje poreza na dobit s 35 na 15%. Porezni sustav se administrativno pojednostavljuje, što će smanjiti troškove poduzetnicima i svim Amerikancima. Kako će se zakrpati deficit ostaje pitanje bez odgovora.… Continue reading "%s"
Ivica Brkljača upozorava da se o pojedinim porezima ne može raspravljati izvan konteksta previsokog opterećenja građana i gospodarstva porezima, doprinosima i sličnim davanjima. Navodi niz indikatora koji pokazuju da pretjerana opterećenja guše gospodarski rast.… Continue reading "%s"
Odgovor Josipu Tici na njegovu tezu da je porez na nekretnine ultimativni tekst razlikovanja političke ljevice i desnice. Tica je samo desnicu povezao s težnjom da u javnom sektoru mora postojati razmjer između onoga što od građana i poduzetnika uzima, spram onoga što radi i daje. Stvari su mnogo složenije i daleko nadilaze pitanje opredijeljenja prema porezu na nekretnine. … Continue reading "%s"