Ekonomski lab
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018.-2020. Radi se o važnom dokumentu koji postavlja okvire za izradu državnog proračuna za 2018., čiji će se prijedlog naći u Saboru najesen. Zbog toga se u ovom kratkom prikazu zanemaruju 2019. i 2020., a fokus je na 2018. Koje su dobre, a koje loše strane Smjernica?… Continue reading "%s"
Rast prinosa obveznica na svjetskim financijskim tržištima nakon pobjede Donalda Trumpa u studenom prošle godine nije zahvatio hrvatske obveznice. Milan Deskar Škrbić analizira razloge ovogodišnje "pobjede" hrvatskih obveznica.… Continue reading "%s"
Istražujući sustav javne nabave Tatjana Korceba-Huić pronalazi ogroman skok takozvanih bagatelnih nabava koje su izuzete od uobičajenih transparentnih procedura. S obzirom na poznatu neefikasnost državne potrošnje u Hrvatskoj, postavlja se pitanje moramo li brinuti o tome što se krije iza eksplozije bagatelnih nabava?… Continue reading "%s"
Problem veličine javnog duga u Hrvatskoj je relativno zastupljena tema u domaćim medijima u protekle dvije godine. O različitim aspektima duga smo pisali i na Labu (npr. ovdje, ovdje i ovdje). Međutim, puno se rjeđe postavlja pitanje je li Hrvatska, osim što ima najviši udio javnog duga u BDP-u među novim zemljama članicama (Slika 1),… Continue reading "%s"
Prije uvođenja eura treba pažljivo odvagnuti mnoge potencijalne koristi i troškove. Učinak na prinose državnih obveznica i kamatne stope tek je jedna od stvari koje treba staviti na vagu. Smanjenje njihova kolebanja pogoduje financijskoj stabilnosti i kroz to može imati pozitivan utjecaj na rast.… Continue reading "%s"
Države članice EU za obranu troše 200 milijardi eura ili 1,4% BDP-a, dok SAD troše više od 500 milijardi dolara ili oko 3,3% BDP-a (zadnji podatak u bazi Svjetske banke). Američki predsjednik Donald Trump želi malo uravnotežiti ove odnose te radi pritisak na Europljane da povećaju vojne izdatke sukladno NATO standardu koji iznosi 2% BDP-a.… Continue reading "%s"
Iako nam se ponekad može činiti kako se ništa u hrvatskom gospodarstvu strukturno ne mijenja ili se pak mijenja samo na gore, to baš i nije tako. Činjenica je da je hrvatski BDP danas, osam godina od izbijanja gospodarske krize te unatoč tome što zadnje dvije godine bilježi pozitivne stope rasta, realno na 8,5% nižoj… Continue reading "%s"
U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.… Continue reading "%s"
U nekom širem poretku stvari, pucanje veze Most-HDZ ne izgleda kao osobito važan događaj. I Most i HDZ su stranke koje funkcioniraju kao koalicije različitih granskih, regionalnih i svjetonazorskih pozicija i interesa, osobito kad je riječ o gospodarstvu. Političkih preslagivanja i nestabilnosti ne treba se bojati, jer su poboljšanja fiskalne i ukupne ekonomske politike moguća i u takvim političkim razdobljima. Ona su pogodna i za raščišćavanje razlika u ciljevima i mjerama ekonomskih politika među strankama i unutar njih. No, vrijeme u kojem nestabilnost može biti dobra za ekonomsku politiku ipak je ograničeno.… Continue reading "%s"
Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.… Continue reading "%s"