Ekonomski lab
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.… Continue reading "%s"
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li? … Continue reading "%s"
Koristeći klaster analizu Deskar Škrbić pokazuje da Hrvatska pripada "periferiji" europodručja zajedno s Irskom, Italijom, Ciprom, Španjolskom i Portugalom (Grčka je poseban slučaj). Pokazuje i da primjer Slovenije ukazuje na mogućnost "seljenja" iz periferije u jezgru… Continue reading "%s"
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske - njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru… Continue reading "%s"
U nastavku rasprave o Runcimanovim knjigama o kraju demokracije, Polšek raspreda o tezi da demokracije opstaju jer su stare, ljudi su ostarjeli. Sudbinska, apokaliptična pitanja u takvim se uvjetima pretvaraju u tehnička, inženjerska, a plemena, razdori i kanibalizam sele u virtualni svijet društvenih mreža. No demokracija prestaje kad se inženjerska pitanja uzmu zdravo za gotovo i pretvore u ideološki cirkus… Continue reading "%s"
U sklopu naše duge storije o tome je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet, rasprava o sudbini demokracije zauzima posebno mjesto. Demokracije su sklone opuštanju i samozadovoljstvu jer pobjeđuju totalitarizme. Može li to voditi njihovoj propasti? Darko Polšek u dva dijela (ovo je prvi) komentira dvije Runcimanove knjige o kraju demokracije… Continue reading "%s"
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita - to su pogreške koje su se mogle izbjeći.… Continue reading "%s"
I dok ultra-desničari urlaju zbog navodno nove poplave imigranata koji opet navodno kradu, kolju, siluju, ne rade i sišu „naše“ proračunske novce, a ultra-ljevičari nesvjesni tamburaju u njihove diple, crtaju križeve u pijesku i zazivaju nuklearne kiše koje će istrijebiti sva zla neoliberalnog kapitalizma, naš podebeli i dekadentni hedonist ostaje, kako i priliči, najčvršći i najširi stup razuma i napretka.… Continue reading "%s"
Postoje li opravdani razlozi za smanjenje tržišnih sloboda iz razloga nacionalne sigurnosti, i kada oni nastupaju? Raspravu o tome smo poveli na temelju primjera odnosa između australske vlade i kineske kompanije Huawei… Continue reading "%s"
Scheidelova knjiga The Great Leveler dovodi do naizgled zabrinjavajućeg zaključka - velika ujednačavanja raspodjela dohotka i bogatstva kroz povijest su se događala samo uz veliko nasilje. Stoga, pazi što poželiš kada su nejednakosti u pitanju. Iako Scheidelov zaključak upućuje na prihvaćanje stanja nejednakosti raspodjela kakvo jest, nova se perspektiva gledanja na nejednakost može otvoriti ako ju počnemo promatrati kao kolesterol koji ima svoj dobar i loš sastojak… Continue reading "%s"