Ekonomski lab
S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, "upravljanja" državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime… Continue reading "%s"
Što se može naučiti usporedbom razvoja na tržištu rada u SAD-u, EU i Hrvatskoj nakon krizne 2008.? Nalazi su neugodni, što je razlog zbog čega ih treba uporno isticati, ne bi li se jednom iz svega toga nešto i naučilo … Continue reading "%s"
U novom tekstu iz serije "Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet" Velimir Šonje kroz prizmu knjige Globalna nejednakost srpsko-američkog ekonomista Branka Milanovića raspravlja o kupovnoj moći, nejednakostima i migracijama. Traži odgovor na pitanje kako će se razriješiti aktualna ekonomska napetost koja je nastala u interakciji rasta plaća i nedostatka radne snage u mnogim zanimanjima… Continue reading "%s"
Finale Svjetskog prvenstva može se promatrati kroz tri poruke: prvu o tome da sjever može povući jug; drugu, da se rad i upornost isplate; treća je poruka da samo otvorenost i mjerila svjetskoga tržišta osiguravaju izvrsnost. I dalje traje potraga kako ove principe pretočiti u život… Continue reading "%s"
U ovom tekstu iz serije «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o knjizi Jana Zielonke o anti-liberalnoj «Kontrarevoluciji» detektira ekonomske napukline u konceptu lijevog liberalizma koje objašnjavaju zašto europski lijevi centar životari u političkoj bezidejnosti i neprepoznatljivosti: razlog leži u tome što mu je neoliberalizam kriv za sve… Continue reading "%s"
Opsjednuti nacionalnim ekonomskim politikama propuštamo uvidjeti pozitivne i negativne razvojne razlike u prostoru. Sjever Hrvatske ima trajnije poduzetničke poduhvate od ostatka države i bolje institucije koje olakšavaju poslovanje. Može li se shvaćanjem i preslikavanjem iskustava gradova i regija poboljšati razvoj cijele zemlje?… Continue reading "%s"
Gospodarski rast u Hrvatskoj oduvijek je zarobljen unutar povezanih klijentelističkih mreža koje istiskuju ili sprečavaju razvoj tržišnih odnosa. Iako IT kompanije mnogo rade za javni sektor, Vuk Vuković istražuje može li razvoj tog sektora ipak iznjedriti tržišni rast neovisan o starim klijentelističkim mrežama… Continue reading "%s"
Možda će vas zanimati neki egzaktni odnosi između zemlja sudionica četvrtfinala Svjetskog prvenstva u nogometu. U prvoj koloni u tablici prikazan je BDP (dohodak) po stanovniku (per capita ili pc) prema paritetu kupovne moći (PPP – purchasing power parity) u stalnim dolarima iz 2011. Ovaj pokazatelj ćemo skraćeno zvati realni dohodak po stanovniku. Švedska je… Continue reading "%s"
U petom nastavku serijala "Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet" Darko Polšek raspravlja o knjizi koja se bavi načinom propadanja demokracija i pita se gdje su granice mirnog, gandhijevskog otpora sve raširenijim pojavama totalitarizma: mogu li šutnja i strpljenje pružiti osnovu za optimizam? Od Držićevih ljudi nazbilj i nahvao do Miljkovićeve pažnje da ne ubije prejaka reč, dilema se vrti u krug, kao u knjizi Levitskog i Ziblatta… Continue reading "%s"
Povodom pete godine članstva u EU Kristijan Kotarski uz pomoć rezultata Kohezijskog monitora pokazuje da mogućnosti za stvaranje koristi od članstva ponajviše vlastitom krivnjom nisu iskorištene. Međutim, percepcije o EU u Hrvatskoj su i dalje pozitivne, što otvara mogućnost za stvaranje koristi kroz ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura… Continue reading "%s"